Osvježeno 22 Maja, 2025 4:02 PM
apr 16, 2025 Adnan Huseinagić Autobiznis, Novosti, Vijesti 0
Evropska Unija, odnosno Evropski Parlament, koji je odgovoran za zakonodavstvo, nedavno je završio nacrt revizije Direktive o vozilima na kraju radnog vijeka, ELV (End of Life Vehicles Directive) koja reguliše rasklapanje i reciklažu vozila, sa ciljem da otpad učini ekološki prihvatljivijim.
U tom nacrtu revizije karbonska vlakna su po prvi put klasifikovana kao štetan materijal, zbog čega bi ih trebalo zabraniti do 2029. godine.
Karbonska vlakna su lakša od aluminija i jača od čelika, zbog čega se ovaj materijal koristi u gotovo svim industrijskim granama.
Materijali kao što su olovo, živa, kadmij i heksavalentni hrom su odavno klasifikovani kao opasni, a uprkos tome, oni su i dalje dozvoljeni u automobilskom sektoru, pod izuzećima koja se ne primjenjuju na drugu robu široke potrošnje.
Karbonska vlakna se naveliko koriste u avionskoj industriji, automobilskoj industriji, u proizvodnji motocikala, te vjetroturbina. Karbonska vlakana su lakša od aluminija, jača od čelika, ali skuplja od oba metala, ali u mnogim slučajevima prednosti nadmašuju mane.
Prema procjenama američke analitičke kompanije “Roots Analysis”, tržište karbonskih vlakana je u protekloj godini imalo vrijednost od 5,48 milijardi američkih dolara, s godišnjom stopom rasta od 11%, što znači da bi do 2035. godine, tržišna vrijednost karbonskih vlakana (globalno) mogla dostići 17,08 milijardi američkih dolara.
Prema izvještaju “Nikkei Asia”, trenutno, automobilska industrija obuhvata između 10% i 20% svih primjena karbonskih vlakana, što bi se moglo eksponencijalno povećavati, s povećanjem proizvodnje električnih automobila, kojima njihovi proizvođači nastoje smanjiti ukupnu masu.
Razlog zašto EU smatra karbonska vlakna opasnim je što se za vezivanje karbonskih vlakana koriste smole, čiji filament mogu dospjeti u zrak, uzrokovati kratke spojeve u električnim i elektronskim uređajima i, što je još važnije, bol kod ljudi kada dođu u kontakt s kožom i sluznicom.
Kako ističe Nikkei Asia, ako ova zabrana bude usvojena, najviše bi mogle izgubiti japanske kompanije Toray Industries, Teijin i Mitsubishi Chemical, koje zajedno drže 54% svjetskog tržišta karbonskih vlakana.
Za Toray Industries, nakon avioindustrije i proizvodnje vjetroturbina, automobilska industrija je treći potrošač po obimu, a čak 50% ukupnog izvoza se odnosi na Evropu.
U slučaju da se ova zabrana korištenja karbonskih vlakana usvoji, neće stupiti na snagu prije 2029. godine.
Naravno, takva zabrana će naići na snažan otpor industrijalaca, koji će se sasvim sigurno usprotiviti, a postoji i mogućnost izuzeća, koja već postoje za pojedine materijale.
maj 22, 2025 0
maj 22, 2025 0
maj 22, 2025 0
maj 21, 2025 0
maj 22, 2025 0
maj 22, 2025 0
maj 21, 2025 0
maj 21, 2025 0