Gume – Kada i zašto ih treba zamijeniti? [Video]

mar 06, 2023 Adnan Huseinagić Gume, Novosti, Postprodaja, Savjeti, Vijesti 0

---

BEZ ISPRAVNIH GUMA I NAJBOLJE KOČNICE SU BESKORISNE

Do sad su obavljeni nebrojeni testovi različitih guma u različitim uslovima, pa se poskazalo nespornim da ljetne gume ne treba koristiti zimi, kao ni zimske ljeti.

Treba poštovati jednostavno pravilo – zimi zimske, ljeti ljetne. Naravno, postoje i takozvane cjelogodišnje (all-season) gume, koje predstavljaju svojevrstan kompromis različitih svojstava.

Bez obzira na vrstu gume, sve su podložne starenju i habanju, pa vremenom gube svoja izvorna svojstva.

Dio gume koji je u kontaktu s podlogom, naziva se gazeći sloj, koji se s vremenom troši (haba), a material od kojeg je napravljen postepeno gubi svojstva prianjanja.

Trošenje, ili habanje guma je neminovan proces, jer podloga (asfalt) djeluje slično kao brusni papir. Što je podloga grublja i brzine veće, veća će biti i brzina trošenja guma. Naravno, veliku ulogu u brzini trošenja igra i masa vozila, ali i stil vožnje. Zato na svakoj gumi, osim oznake dimenzija, postoje i oznake koje ukazuju na nosivost gume (indeks nosivosti), maksimalnu brzinu za koju su gume predviđene (indeks brzine), takozvana DOT oznaka, koja kazuje kada je guma proizvedena, a postoje i takozvani indikatori potrošenosti, koji pokazuju kada je guma završila svoj radni vijek.

Informacije o dimenziji guma, o indeksu brzine i o nosivosti obično se nalaze na naljepnici na unutrašnjem dijelu štoka ili na pragu vozačevih vrata.

Također, treba se pridržavati propisanog pritiska u gumama, koji je također vidljiv na istoj naljepnici, a preporuka vozačima je da bar jednom mjesečno provjere pritisak u gumama.

Također, poželjno je bar jednom godišnje provjeriti geometriju točkova, odnosno “špuru”, jer ćete tako podići nivo sigurnosti i spriječiti neravnomjerno trošenje guma.

Pravilan pritisak u gumama, ne samo da će njihovo trošenje učiniti ravnomjernijim, već će se povoljno odraziti na potrošnju goriva i trajnost same gume.

Naime, s nedovoljno napumpanim gumama, automobile će trošiti više goriva, a zbog veće deformacije, povećaće se trenje, što kao posljedicu ima povećanje temperature, te ubrzano starenje gume, do njenog raspada.

Previsok pritisak u gumi će izazvati povećano trošenje centralne zone gume, te gubitak, posebno (lateralnog) držanja u krivinama, jer površina gazećeg sloja ne naliježe na podlogu kako bi trebalo.

Osnovne odlike gazećeg sloja su njegov sastav i dezen, popularno “šara”

Sastav gazećeg sloja zavisi od toga za kakve uslove vožnje su gume namijenjene. Ljetne gume imaju gazeći sloj koji je otporan na visoke temperature, ali takve gume gube držanje na niskim temperaturama.

Nasuprot tome, zimske gume su predviđene za vožnju na niskim temperaturama, ali gube sposobnost držanje na visokim temperaturama, a posebno treba istaći da se na visokim teperaturama brže troše, te nepovratno gube prianjanje.

Naime, osnovu gazećeg sloja čine kaučuk i različita punila, koji su organski spojevi, pa vremenom oksidiraju i gube željena svojstva.

Gume starije od 8 ili 10 godina, obavezno treba zamijeniti novima, bez obzira na to koliko su istrošene!

Starost gume nije teško provjeriti, jer je na bočnoj strani obavezno utisnut takozvani DOT, odnosno oznaka koju (obično) čine 4 broja, a ako postoje samo tri broja, tada znate da su te gume proizvedene prije 2000. godine, što znači da ih treba zamijeniti bez razmišljanja.

Prva dva broja označavaju sedmicu u godini u kojoj je guma proizvedena, a druga dva broja označavaju godinu. Naprimjer, DOT oznaka 1515 označava da su gume proizvedene u 15. sedmici (polovinom aprila) 2015. godine, što znači da su “zrele” za zamjenu, bez obzira izgled gazećeg sloja.

Kako se guma troši, tako se mijenja njen obim, ali mijenja se i izgled dezena, jer kanali (žljebovi) između blokova i rebara postaju plići i uži, a površina koja naliježe na podlogu veća.

Tada trebate obratiti pažnju na takozvane “istrošne šipke” ili druge oznake koje je proizvođač predvidio s namjerom da ukaže vozaču, kada gume postaju nesigurne za vožnju.

Naime, kako kanali postaju plići i uži smanjuje se mogućnost gume da izbacuje vodu. Poluistrošene gume se dobro ponašaju na suhom asfaltu, ali na mokrom postaju opasne.

Poluistrošene gume mogu osigurati kraći zaustavni put i bolje lateralno držanje od novih guma – naglasak je na “mogu”, ali ne moraju. S druge strane, na mokrom kolovozu se ne mogu porediti s novim gumama.

Istrošene gume, često nazivamo “ćelavim” gumama, pa iako takve gume podsjećaju na trkaće semi-slick ili slick gume, one to nisu.

Čak i napola istrošen gazeći sloj gume može produžiti zaustavni put automobila, čak za nekoliko dužina vozila, što je opasno, a takav vozač se može smatrati neodgovornim, te opasnim i za sebe i za ostale učesnike u saobraćaju.

Njega i održavanje guma

Gume ne treba posebno njegovati ni održavati. Dovoljno je kontrolisati pritisak u gumama, a prilikom zamjene (ljeto-zima) zarotirati ih, pa one koje su bile naprijed, postaviti straga (i obrnuto), naravno, pod uslovom da su istih dimenzija.

Preporučljivo je (u našim krajevima) imati jedan set ljetnih i jedan set zimskih guma, koje se mijenjaju u skladu s godišnjim dobom. Na taj način će gume moći prevesti veću kilomtražu.

Kada se gume ne koriste (ljetne zimi, a zimske ljeti) potrebno ih je držati na suhom i tamnom mjestu, te ih zaštiti od nepotrebnog prljanja. (dm)

---

---

---

• Cjelogodišnje gume, DOT, gume, Ljetne gume, postprodaja, Potrošnja, Savjeti, servis, Sigurnost, Zimske gume