ProAuto Nakon prijedloga Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje se odnosi na smanjenje i ukidanje carina na nove konvencionalne i električne automobile, bh. javnost nepodijeljena.

Nakon prijedloga Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje se odnosi na smanjenje i ukidanje carina na nove konvencionalne i električne automobile, bh. javnost nepodijeljena.

jan 23, 2019 Adnan Huseinagić Bh aktuelnosti, Intervju, Vijesti 0

KONAČNO NEŠTO DOBRO I OD BH. VLASTI

“Odlukom o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih automobila predloženo je da se carinska stopa na uvoz novoproizvedenih automobila, koji nemaju preferencijalni status robe iz zemalja s kojima Bosna i Hercegovina ima zaključene sporazume o slobodnoj trgovini, smanji sa dosadašnjih 15 odsto na 5 odsto i to za automobile s pogonom na benzin, dizel i hibridna vozila, te da se sa 5 odsto na 0 odsto smanji carinska stopa na automobile na električni pogon”, saopštenje je Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje je izazvalo uglavnom pozitivne reakcije bh. javnosti.

To praktično znači da bi se eventualnim usvajanjem ove odluke automobili koji se proizvode van zemalja Evropske unije mogli kupovati po znatno nižim cijena nego do sad. Tu primarno spadaju automobili nekih japanskih i korejskih brendova, prije svega, koji se ne proizvode u njihovim pogonima čak i ukoliko ih imaju na tlu Evrope.

Iako će, barem za sada, najmanje efekte imati činjenica da se uvoz električnih automobila potpuno rasterećuje carinskih davanja, sve nas navodi na razmišljanje o promjeni opšte loše klime u BiH i o tome da se ipak neke stvari mijenjaju.

Kad budu usvojene, ove mjere neće doprinijeti radikalnijoj promjeni ukupne slike transporta i voznog parka BiH, ali je veoma važno zaključiti da se radi o praktično prvom konkretnom pomaku ka pozitivnijem djelovanju i življenju u BiH. Svakako je BiH zemlja koja je ekonomski osuđena na životarenje, od čega zapravo i zavisi kupovna moć onih koji moraju imati automobil, zakoni ipak moraju pratiti svjetske i evropskle trendove.

Prema posljednjim informacijama u BiH je trenutno registrovano svega 18 električnih automobila što čak ni u bh. okvirima ne predstavlja nikakvu količinu. Sa hibridima je situacija nešto bolja, ali se opet radi o količinama koje su minorne u odnosu na prodaju svih drugih novih automobila, a pogotovo u odnosu na ukupan broj uvezenih automobila u BiH.

Prijedlog novih mjera indirektno se dotiče i nekih hibridnih automobila koji su dostupni u BiH, ali koji se silom prilika proizvode van teritorije Evropske unije ili ne zadovoljavaju kriterije prema kojim bi bili u potpunosti oslobođeni carine.

U duhu posljednjeg prijedloga Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje se odnosi na smanjenje i ukidanje carina na nove konvencionalne i električne automobile do kraja 2019. godine, tražili smo mišljenje Harisa Muratovića, predsjednika Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima FBiH, i mišljenja direktnih rukovodilaca automobilskih brendova u BiH na koje se predložena odluka između ostalog direktno i odnosi. Damir Višošević (Toyota), Ismir Omeragić (Volkswagen) i Adonis Kozina (Mitsubishi) jedinstveni su u mišljenju da se radi o Odluci bez presedana koja bi djelimično mogla promijeniti i svijest građana i sliku voznog parka u BiH.

I Muratović kaže da je sretan što su neke stvari ovim konačno pokrenute sa mrtve tačke. “BiH kasni za zemljama u okruženju kada su u pitanju uvoz i prodaja električnih, hibridnih i ostalih vozila. Razlozi su prevenstveno bili zakonske prirode. Mi u pravilniku o registraciji još uvijek nemamo kategoriju ‘električni automobil’, za automobile na hibridni pogon nemamo nikakve stimulacije, a za automobile koji imaju ugrađenu plinsku instalaciju, čak plaćamo veći porez pri registraciji, što je istinski apsurd. Kao rezultat toga imamo najstariji vozni park u Evropi. Kod nas je prosječna starost voznog parka već 18,5 godina. Širom regije, Evrope i svijeta na različite načine stimuliše se kupovina ekološki prihvatljivijih automobila, ali kod nas su prilike suprotne”, kaže Muratović.

Čak i ako se usvoje predložene mjere, što je vrlo izvjesno, one radikalnije neće utjecati na podmlađivanje voznog parka u BiH, niti će onom najugroženijem socijalnom sloju vozača omogućiti kupovinu novog ili bilo kakvog drugog vozila. Odluka bi mogla imati pozitivan odjek na društveni sektor i na pravna lica kao kupce, ali bi mogla pozitivno utjecati i na one uvoznike automobila koji svoje poslovanje vežu za automobile na čiju cijenu znatno utječe carinsko opterećenje. No, ipak postoji određeni sloj kupaca kojima bi niža cijena ekološki prihvatljivijih vozila mogla biti dovoljan okidač za kupovinu.

“Najzad jedna pozitivna vijest za naše kupce i građane”, naglašava Muratović. “Zemlje u okruženju, imaju povoljnije carinske stope. Naprimjer, Crna Gora ima carinske stope od 1% do 5%, Makedonija također 5%. U Hrvatskoj i u Sloveniji, pored toga što nemate nikakvu carinu na elektro i hibridna vozila, imate značajne subvencije od države. Naprimjer, u Hrvatskoj imate fond za okoliš koji svake godine stimuliše nabavku eko automobila tako što se refundira iznos PDV-a za takav auto. U Evropi imate već više od milion registrovanih električnih vozila. Na različite načine se stimuliše nabavka – od subvencija koje naprimjer u Austriji iznose do 4.000 eura, do besplatnih parkirnih mjesta za eko vozila, besplatnih punionica za elektro vozila, besplatnih cestarina, smanjenja poreza na dobit za firme koje u voznom parku imaju više od 70% eko vozila. Novim propisima mogli bismo barem u jednom dijelu života i saobraćaja ići u korak sa zemljama u okruženju”, dodaje Muratović.

Također, svjesni smo i činjenice da na kvalitet zraka koji udišemo znatno utječu i automobili, i to oni najstariji. Građani koji žive u našim najvećim gradovima doslovno se guše u smogu u trenutku kada su klimatske prilike najnepovoljnije. Predložene mjere za smanjenje zagađenja nisu dovoljne da brzo i uspješno poprave kvalitet zraka, pa stoga treba djelovati paralelno na više frontova.

“Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, najmanje 3.500 osoba godišnje u BiH umre od posljedica prekomjernog zagadjenja!? S obzirom na to da se udio u zagađenju koje dolazi iz transporta kreće od 35% do 40%, barem u Sarajevu, ovakva uloga bi dugoročno mogla imati određene pozitivna efekte. Električni automobili nikako ne zagađuju okoliš, hibridi do 60% manje zagađuju od konvencionalnih, a novi automobili također puno manje od onih starih 20 ili više godine. Ekološka rješenja treba tražiti na različitim stranama, a zdravlje građana je prioritet i o tome se posebno treba povesti računa”, osvrće se Haris Muratović na ekološki aspekt predloženog zakona.

Pojedini bh. uvoznici već godinama, pa čak dijelom i na vlastitu štetu, rade na afirmaciji korištenja ekološki prihvatljivijih automobila. Inertnost zakonodavne vlasti ovu zemlju je svakako već odavno dovelo na rub propasti pa s toga i ne čude individualne aktivnosti na promociji kvalitetnijeg življenja. Iako nisu u potpunosti ekološki neškodljivi, hibridni automobili su kud-i-kamo prihvatljiviji od konvencionalnih. Damir Višošević, direktor Toyote BiH, kaže da određeni broj kupaca u potpunosti razumije šta u ovom trenutku znače hibridna vozila i da primjećuje određene pomake. “Toyota kao svjetski lider u proizvodnji ekološki prihvatljivih vozila pogonjenih hibridnom tehnologijom, u svakom slučaju podržava svaku odluku koja može doprinijeti većoj zastupljenosti ovakvih vozila, a u konačnici i čistijim zrakom koji udišemo. Mi godinama interno radimo na određeni projektima zaštite životne okoline uz ekološke subvencije iz vlastitih izvora na vozilima na kojima smo opterećeni carinama. Ta aktivnost doprinijela je da u protekloj godini od ukupne prodaje Toyotinih vozila u BiH čak 21% predstavljaju vozila hibridnim pogonom”, naglašava Višošević.

Višošević ipak misli da samo ova mjera neće biti dovoljna da unaprijedi zdravlje građana kada je u pitanju zagađenje okoline prouzrokovano produktima sagorijevanja goriva u automobilima. “Kao što sam rekao, potez Ministarstva smatram vrlo kvalitetnim iako, poredeći broj prodanih novih vozila sa brojem uvezenih rabljenih, kvalitetnija odluka u smislu zaštite čovjekove okoline bilo bi povećanje ekološke norme pri uvozu rabljenih vozila. Ovo posebno naglašavam sa stanovišta da Odluka koja je u pripremi, jednako tretira nova vozila sa dizelskim, benzinskim i hibridnim pogonom, a svjesni smo da pojedini od navedenih pogona, bez obzira na to da li se radi o novim vozilima, emituju čestice koje predstavljaju najveću opasnost za zdravlje. Ipak, smatram da je potrebno optimistički gledati na stvari i nadam se da je ovo prvi korak, koji će slijediti još konkretnije mjere ekoloških normi, politike registracije vozila, porezne politike kod korištenja ekološki prihvatljivih vozila, u daljem i cjelovitim rješavanju problema zagađenosti u našoj zemlji”, dodaje na kraju.

Naravno, čak i ukoliko kupovina ekoloških automobila, a pogotovo električnih, finansijski bude povoljnija, nabavku i posjedovanje prati još čitav niz problema. BiH na ovom putu, nažalost ide puževim korakom, a dosta toga opet prvenstveno zavisi od propisa koje država tek treba donijeti.

Muratović kaže da se čak i bez ikakve primarne dobiti građanima na početku ove ere mora osigurati kakvu-takvu infrastrukturu koja se tiče posjedovanja električnog automobila. Mora se izgraditi barem minimalna mreža javnih punionica za punjenje električnih vozila, mora se na svaki način dodatno stimulisati kupovina kroz obavezan povrat PDV-a, ukidanjem troškova pri registraciji, putarina za vozače električnih automobila mora biti besplatna, moraju se osigurati besplatna parkirališta za ovakve automobile i slično. Sve su ovo “alati” koje je primjenila moderna Evropa. Prava dobit može se osjetiti tek kasnije, a na dobitku će na kraju biti i država i krajnji korisnici.

O povoljnijim cijenama novih električnih automobila i o jeftinijem održavanja u odnosu na konvencionalne, izjašnjava se i Ismir Omeragić, rukovodilac prodaje Volkswagenovih vozila u BiH, koji kaže da je trenutno početna investicija kupovine električnog automobila vrlo visoka, te da finansijske pogodnosti vozači mogu osjetiti kroz vožnju. Konačno, troškove vožnje i troškove održavanja danas nije teško ni izračunati.

“U Volkswagenu, sa nestrpljenjem očekujemo usvajanje ove odluke kada bude na dnevnom redu Vijeća ministara te se nadamo i eventualnim mogućnostima produžetka važenja ove odluke u narednim godinama, jer tek od 2020. godine očekujemo da se značajnije počnemo baviti i temom električnih vozila u BiH. Razlog tome je planirano uvođenje na tržište Volkswagenovih električnih vozila nove generacije. Prema najavama proizvođača, ovi automobili bi cjenovno trebali biti daleko prihvatljiviji od svih električnih vozila koja se danas nude. Govorimo o cijenama koje bi trebale biti pandan opremljenijem Golfu sa dizelskim motorom. Takav auto očekujemo u BiH u drugom kvartalu naredne godine, a predloženim novim propisima imali bismo i praktično tu cijenu. To je električni auto koji sa jednim punjenjem može preći između 350 i 450 km. Tu su direktne prednosti za okoliš, ali su i očigledne finansijske pogodnosti za kupca, počevši od cijene električne energije (1,7 KM na 100 km), preko rjeđih servisnih intervala i nižih troškova servisiranja, te svih drugih pogodnosti koji utječu na ukupne troškove posjedovanja i eksploatacije vozila za koje ćemo se i sami zalagati kod nadležnih institucija, po uzoru na dobre prakse iz okruženja i šire”, naglašava Omeragić.

Omeragić je svjestan činjenice da je stimulacija automobilske branše, posebno kada su u pitanju nova vozila, uglavnom do sada izostajala i stavljena je po strani, jer razumljivo, kao zemlja imamo sigurno i drugih prioriteta. Međutim, pozitivni utjecaji nisu zanemarivi, čak ni za državu, jer će porast udjela novih vozila na kraju značiti i nove prihode u budžetu. Bez obzira na to što bi se carina na uvoz smanjila, transakcijska vrijednost ovih vozila često višestruko prevazilazi vrijednost rabljenog vozila, što automatski znači veće prihode po osnovi PDV-a.

Adonis Kozina je tehnički direktor firme SLT, koja je prva u BiH isporučila jedan električni auto. Kozina smatra da su visoke cijene u ovom trenutku primarna prepreka masovizaciji ovog vida transporta i to da je svaka mjera koja će utjecati na sniženje cijena dobro došla. “Oduševljen sam inicijativom Ministarstva, a pogotovo onim dijelom koji govori o oslobađanju carine za električna vozila. SLT je kompanija koja je prva u BiH zvanično isporučila jedan električni auto. Ja znam koliki se trud treba uložiti da biste potencijalnom kupcu približili sve prednosti jednog takvog auta, ali sva priča pada u vodu kada dođemo do konačne cijene. Ovim se konačno i u našoj zemlji pojavio tračak nade da bismo mogli krenuti putem kojim odavno ide EU, pa čak i naše bliže okruženje, iako je pred nama još dosta posla”, naglašava Kozina.

Pored toga, siguran je u to da je smanjenje ili ukidanje carine, ne samo na vozila na električni pogon, nego i na ostala vozila, vrlo dobar potez, jer bismo time podigli konkurentnost i automatski prilagoditi cijene, što u dosta slučajeva može rezultirati povećanjem prodaje novih u odnosu na polovna vozila.

Da li će ova privremena odluka, ukoliko se usvoji, imati ikakve pozitivne učinke u BiH, ostaje da vidimo, mada će prvi njeni značajniji rezultati doći tek u narednoj godini.