Osvježeno 25 Marta, 2025 10:18 AM
Najnovije
Održavanje polovnog BMW-a E46 320d i 318i (1998.-2002.)
BEZVREMENSKI BAVARAC
Polovni BMW-ovi automobili danas su traženiji i interesantniji od novih. Jedan od najprivlačnijih svakako je model E46. Iako su prve verzije već napunile četrnaest godina, na našem tržištu Serija 3 s kraja devedesetih godina proteklog stoljeća tek sada dolazi u centar pažnje. Dovoljno je atraktivna, opremljena i kvalitetna, da se među polovnjacima nađe u samom vrhu. Štaviše, uz izdržljive i neproblematične male benzinske i dizelske motore, te uz malobrojne probleme sa ovjesom, Serija 3 se nameće kupcima koje ne zadovoljavaju novi gradski automobili koji koštaju kao i polovna Serija 3.
Tema realizovana u saradnji sa ovlaštenim servisom BMW-a
Nedostatak “svježeg” novca u privredi razgrabio je čak i velike ušteđevine, pa su i oni koji su se nadali kupovini novog automobila gotovo preko noći ostali “kratkih rukava”. Nov automobil je odjednom postao samo daleki san, a kao jedina mogućnost “motorizacije” opet se nametnula kupovina polovnog automobila. Od velikog broja dostupnih polovnih modela, uvijek su se više cijenili oni koji su nosili prepoznatljivo ime koje je već godinama etablirano među samu automobilsku elitu.
U tu klasu spadaju tri najznačajnija njemačka proizvođača, a jedan od onih automobila koji s pravom nosi nadimak premijum je i BMW-ova serija 3 – E46. Kako to obično biva kod premijuma, Serija 3 je u svoje vrijeme bila puno skuplja od “zemaljske” konkurencije. Međutim, razlika u cijeni je i značila da je Serija 3 za nekoliko postotaka, kvalitetnija, izdržljivija, elegantnija, brža, privlačnija i jednostavno bolja od običnih konkurenata. To je, ustvari, i dokazano nakon što je Serija 3 E46 postala najprodavaniji BMW-ov automobil ikada. Upravo zbog velikog broja prodatih primjeraka, BMW E46 postao je veoma atraktivan polovni automobil, a na našem tržištu se, svakako, nametnuo kao jedan od najprivlačnijih.
⇑ Iako su pojedini primjerci stariji i od četrnaest godina, čak ni u njihovoj unutrašnjosti se ne vide veći tragovi korištenja. Unutrašnjost Serije 3 napravljena je po posebnim standardima koji su zahtijevali ugradnju najkvalitetnijih materijala, sklopljenih sa posebnom pažnjom. Iako je izgled nekih dijelova zastario, E46 se sasvim ravnoprano nosi sa novijim modelima, što zbog svog premijumskog karaktera, tako i zbog, još uvijek konkurentne tehnike ispod lima.
| Pratite nas i podijelite vijest: |
| [DISPLAY_ULTIMATE_SOCIAL_ICONS] |
Međutim, naše tržište je ipak specifično, pa se čak i BMW na poseban način prilagodio. Naime, najčešći modeli koji se mogu sresti na cestama, pokretani su četverocilindarskim dizelskim i benzinskim motorima. BMW-ovi šesterocilindarski ponosi zastupljeni su u puno manjem obimu. Za naše uslove, uostalom, snažniji motori nisu ni potrebni, iako su četverocilindraši nešto osjetljiviji od onih većih. Na cesti se najčešće sreću modeli sa nomenklaturom 318i i 320d. BMW se svakako pobrinuo da ti motori u vrijeme kada su se počeli ugrađivati u ovaj automobil budu napredniji od konkurentskih. Iako 1,9-litarski benzinac razvija “standardnih” 118 KS, karakteriše ga niža potrošnja, i nešto rafiniraniji rad od konkurentskih motora slične zapremine. Štaviše, motor ove zapremine dolazio je u nekoliko verzija. Najslabija razvija 105 KS, te se bitnije ne razlikuje od verzije sa 118 KS.
⇑ 1,9-litarski benzinac u modelu 318i i dvolitarski dizelski motor u modelu 320d, najčešće se mogu sresti na našim putevima. Karakteriše ih prilično niska potrošnja i izdržljivost.
Jedan od malobrojnih problema koji se mogu ispoljiti na ovom motoru je nepravilan rad senzora bregaste osovine. Naime, na modelima koji su prešli nešto veći broj kilometara, senzor bregaste osovine ne očitava pravilan broj obrtaja, te šalje pogrešne podatke u centralni kompjuter, koji, na osnovu tih podataka određuje kada je potrebno ubrizgati gorivo u cilindrar. S toga se može pojaviti neuravnotežen rad motora, dok se u tom slučaju i potrošnja poveća. Ovlašteni servis je opremljen zamjenskim dijelovima, te se intervencija, koja uključuje zamjenu senzora bregaste osovine, te podešavanja centralnog kompjutera naplaćuje 27 KM. Zanimljivo je to što je problem sa senzorom bragaste osovine prisutan na gotovo svim benzinskim motorima. Modeli sa samog početka proizvodnje su podložniji kvaru ovog senzora, dok je taj problem potpuno riješen kada je 2002. godine predstavljena redizajnirana verzija. Uz redovno održavanje, benzinski motori će u svakom slučaju opravdati ime koje je napisano na poklopcu.
⇑ Neuravnotežen rad motora i povećana potrošnja su simptomi koji upućuju na nepravilan rad senzora bregaste osovine. Zamjena i podešavanje košta 27 KM.
Posebnu poslasticu predstavljaju šesterocilindraši koji se već godinama hvale neprevaziđenom efikasnošću. Najveći problem većih benzinskih motora svakako je potrošnja koja nikako nije primjerena prosječnom bh. kupcu polovnih automobila. Međutim, BMW je sasvim prepoznatljiv i po dizelskim motorima. Prve verzije je pokretao dvolitarski turbodizel sa 136 KS. Karakterisala ga je niska potrošnja i visok obrtni moment, međutim, nedostatak je bio relativno kratak vijek turbine. Naime, ovlašteni servis je zabilježio slučajeve gdje je bila potrebna zamjena turbine već na 150.000 kilometara. Pažljivijom vožnjom i pravilnim održavanjem, vijek turbine bi se višestruko povećao, ali s obzirom na to da BMW-ove automobile gotovo u pravilu kupuju temperamentniji vozači, jasno je da je teško pronaći primjerak koji je adekvatno očuvan.
⇑ Na dizelskim motorima problem se može ispoljiti i sa regulatorom protoka zraka. U tom slučaju osjeti se gubitak snage, a ovlašteni servis obavezno izvršava zamjenu. Cijena regulatora protoka zraka sa ugradnjom košta 360 KM.
U svakom slučaju, preporuka je da se barem biraju primjerci kojima je poznata servisna historija, jer se u suprotnom ispod lima mogu nalaziti problemi čiji popravak košta možda više nego i cijeli automobil. Zanimljivo je to da je problem sa turbinom bio izražen i na prvim trolitarskim dizelskim motorima. Pored problema sa turbinom, na dizelskim motorima se pojavljuje i problem sa regulatorom protoka zraka. Ukoliko je baš taj problem izražen na određenom modelu, ovlašteni servis preporučuje zamjenu regulatora protoka zraka, koja košta 360 KM. Ostalih problema sa dizelskim motorima gotovo da i nema, međutim, ukoliko je planirano nešto više novca uložiti u nabavku polovnog BMW-a E46, preporuka je svakako da se traže redizajnirani modeli. Redizajnirane modele najlakše je prepoznati po jednodijelnim prednjim farovima (verzija prije redizajna ima odvojen pokazivač pravca od fara), te nešto modernijim zadnjim svjetlima. Na primjercima koji su proizvedeni nakon 2002. godine, ispravljeni su određeni nedostaci, a unaprjeđeni su gotovo svi motori. I benzinski i dizelski motori su dobili nove elemente, a na dvolitarskom dizelašu snaga je povećana na čak 150 KS. Također, trolitarski dizelaš nakon redizajna raspolaže sa 204 KS. Što je najvažnije, riješeni su i problemi sa turbinom, te sa senzorom na bregastoj osovini kod benzinaca.
⇑ Redizajnirani model se najlakše može prepoznati po nešto savremenijem obliku prednjih svjetala, te po novim stop-svjetlima. Pored promjena na izgledu, BMW je i tehnički unaprijedio E46.
S obzirom na to da je ovaj model proizvođen po “premijumskim” standardima, određeni elementi ovjesa su morali biti napredniji od konkurentskih. Sjetićemo se da je i Audi napravio slično sa modelom A4, kojem je postavio po dvije lafete za svaki točak. BMW nije išao toliko daleko, ali su i standardne aluminijumske lafete neprimjerene našim cestama. S toga je i potrebna češća izmjena kugli i krajnica za koje će u ovlaštenom servisu naplatiti 365 KM, odnosno 488 KM. Međutim, najveći problem sa ovjesom se ispoljava na nedovoljno zaštićenim “silent” blokovima (selenima). Naime, “silent” blokovi su očito konstruisani za ravne i glatke površine (kakve su u Austriji, Njemačkoj, Velikoj Britaniji ili Francuskoj), dok se u bh. uslovima baš i ne snalaze najbolje. S toga, jasno je da je ovaj BMW prvenstveno namijenjen asfaltiranim površinama, gdje uz prilično sportski profilisan ovjes i snažne motore, čak i kao polovan pokazuje zube.
⇑ Na starijim primjercima nosač diferencijala može stradati. U ovlaštenom servisu preporučuju zamjenu, iako nije navedena cijena novog dijela.
Iako većina modela na svojim “satovima” već sada broji stotine hiljada kilometara, odlična završna obrada, upotpunjena zaista izdržljivim materijalima, od modela E46 napravila je možda i najboljeg BMW-a ikada koji još uvijek nije za starog gvožđa. Začinjen bogatom opremom, kao što su zračni jastuci, klima-uređaj, električni podizači prozora, ABS, centralno zaključavanje i slično, E46 odolijeva godinama. Međutim, prvi modeli koji su napustili fabriku imaju određene pobleme sa elektronskom opremom. Recimo, na starijim modelima se dešava da električni podizači stakala ne reaguju na komande, te da je uključena lampica koja označava problem sa zračnim jastucima. Uključena lampica za zračne jastuke ne mora značiti da jastuka nema ili da ne rade. Naime, senzor koji se nalazi u suvozačkom sjedištu i koji detektuje prisustvo osobe na sjedištu može ostati bez napajanja. Kada se suvozačko sjedište pomjeri potpuno prema nazad, dešavalo se da tanka žica koja napaja senzor strujom jednostavno pukne. U tom slučaju se pali indikator zračnog jastuka. Takozvani, “Mate” senzor je u tom slučaju potrebno izvaditi iz sjedišta i zamijeniti ga novim, što ovlašteni servis naplaćuje 400 KM.
⇑ Takozvani “Mate” senzor, koji se nalazi u suvozačkom sjedištu, te “osjeća” prisustvo osobe, može ostati bez napajanja. U tom slučaju uključuje se lampica zračnog jastuka na tabli sa instrumentima, a zamjena senzora košta oko 400 KM.
| Pratite nas i podijelite vijest: |
| [DISPLAY_ULTIMATE_SOCIAL_ICONS] |
U svakom slučaju, Serija 3 će i kao polovna opravdati ime iza kojeg stoji. Još uvijek je dovoljno atraktivna, a snažni motori i prilično dobro opremljeni primjerci zadržavaju cijenu na prilično visokom nivou. Serija 3 E46 je kao nova bila možda i najbolji automobil srednje klase, a epitetom najboljeg može se okititi čak i kao polovna.
Iako je Serija 3 E46 nastala ispod alata koji sklapaju premijumske modele, opozvana je čak 7 puta.
– Dva opoziva zabilježena su 25. maja 1999. godine, a opozvano je ukupno 16.646 primjeraka. Jedan od problema bio je na elektronskom uređaju koji daje znak za aktivaciju zračnih jastuka. U određenim slučajevima, bočni zračni jastuci su se nasumično aktivirali, čak i bez udara u vanjski objekt. Problem je riješen reinstalacijom softvera u elektronskom uređaju, a opoziv je registrovan oznakom R1999/047.
– Druga greška bila je izražena na spoju između kočnog servouređaja i pedale za kočenje. Dio koji povezuje dva elementa nije bio postavljen u svoje ležište, pa se u slučaju snažnijeg pritiska pedala jednostavno odvojila od kočnog servouređaja, što onemogućava kočenje. Na opozvanim modelima je dio koji povezuje dva elementa postavljen u pravilnu poziciju, a na nekim je potpuno zamijenjen. Opoziv je registrovan oznakom R1999/048.
– 5.634 primjerka Serije 3, Serije 5 i Serije 7, proizvedenih od 16. septembra do 28. oktobra 1999. godine, opozvana su zbog problema sa kočnim svjetlima. Naime, kočna svjetla su na ovim primjercima ostajala aktivna ili su treperila i kada nije pritisnuta kočna pedala. Na opozvanim primjercima zamijenjen je prekidač koji aktivira svjetla. Opoziv je registrovan oznakom R1999/104.
– Četvrti opoziv izvršen je u novembru 2000. godine. Opozvano je 887 primjeraka na kojima su oštećene aluminijumske felge. Prilikom postavljanja felgi, dešavalo se da se ošteti unutrašnja strana felge. Na svim opozvanim modelima zamijenjene su sve četiri felge. Opoziv je registrovan oznakom R2000/132.
– Peti opoziv registrovan je oznakom R2001/104, a u avgustu 2001. godine opozvano je 1.659 primjeraka. Problem je bio izražen na ventilatoru hladnjaka. Naime, elektični motor koji pokreće ventilator se pregrijavao, što je dovodilo do njegovog uništenja. Na opozvanim automobilima promijenjen je električni motor i ventilator.
– Šesti opoziv zabilježen je u novembru 2001. godine oznakom R2001/146. Napuknuća na Continentalovim gumama zabilježena su na 264 primjerka. Zamijenjene su gume na svim opozvanim primjercima.
– Posljednji opoziv zabilježen je u februaru 2002. godine, a zabilježen je oznakom R2002/025. Na 2.023 opozvana primjerka, problem je bio izražen na kuglama koje nisu bile adekvatno spojene sa lafetom. Zbog greške, cijeli prednji ovjes trpi dodatni napor, a prilikom opoziva zamijenjene su prednje lafete.
![Morgan Supersport – 2 u 1 [Galerija i Video]](https://proauto.ba/wp-content/uploads/2025/03/novosti-novi-automobili-morgan-supersport-retro-2025-proauto-21-120x85.jpg)
