Osvježeno 24 Marta, 2025 11:03 PM
Najnovije
- Changan Deepal S07 – Uskoro stiže na evropsko tržište
- Lepmotor B10 će se proizvoditi u Španiji
- GWM Haval Xiaolong Max – Druga generacija stigla na kinesko tržište [Galerija]
- Alfa Romeo Stelvio – Električni Stelvio nove generacije
- Foxconn najavio saradnju s Mitsubishijem o proizvodnji električnih automobila
SAVJETI: Amortizeri – jedan od najvažnijih elemenata sigurnosti. Samo ukoliko su amortizeri potpuno ispravni, kočnice će imati svoju punu funkciju.
BEZ AMORTIZERA KAO I BEZ KOČNICA
Amortizer je jedan od najvažnijih segmenata sigurnosti vozača i putnika u automobilu. Nažalost, stanje cesta u našoj zemlji dovelo je do situacije da danas rijetko koji polovni automobil ima ispravna sva četiri amortizera. Čak je i laiku vrlo jednostavno napraviti “blic” kontrolu amortizera, stoga savjetujemo da se u ovim zimskim danima pored zimskih guma povede računa i o amortizerima. Amortizeri su ključni elementi koji osiguravaju dobru upravljivost i adekvatnu efikasnost kočnica. Uobičajeni radni vijek amortizera u zemljama s veoma dobrim cestama je oko 150.000 kilometara, a u zemljama poput naše, upola manji.
Tema realizovana u saradnji s Autoservisom Billy doo Sarajevo i Centrom za tehnički pregled automobila – GRAS
 |
Kvar amortizera u našoj zemlji smatra se sasvim uobičajenom pojavom. Međutim, u zemljama gdje se znatna sredstva ulažu u gradnju modernih cesta, kvar amortizera je vrlo rijetka pojava. Šta je, zapravo, amortizer i kako on funkcioniše?
Kada su se prije stotinjak godina počeli kotrljati prvi automobili, osim problema kuda voziti automobil, ljudi su pokušavali riješiti problem stabilnosti i udobnosti. Prva vozila bila su sve, samo ne i udobna. Međutim, već tada su se pojavili prvi pokušaji da se ublaže udarci prouzrokovani vožnjom po neravnoj podlozi. Prva rješenja bila su vrlo primitivna i teško da se može reći da su svoju zadaću zorno ispunjavali. Današnji amortizeri nemaju ama baš nikakve veze s prvim primjercima amortizera.
Većina neupućenih smatra da je amortizer dio koji na sebi trpi svu težinu automobila. Istina je nešto drugačija i za to su zadužena poprečna ramena i opruge. Amortizer, ustvari, ublažava vertikalno kretanje ovjesa te ublažava vibracije koje su posljedica kretanja automobila po neravnoj podlozi.
⇑ Na potpuno rastavljenom amortizeru mogu se vidjeti glavni dijelovi od kojih zavisi ispravan rad amortizera. Na prvi pogled to su osovina, amortizera, vođica osovine, zaptivni gumeni prsten (semering), gumeni graničnik, ventil na klipu i ventil na cilindru.
Amortizer je u suštini vrlo jednostavan produkt. On se sastoji od tijela, cilindra, klipa, osovine klipa i ventila unutar amortizera. I način na koji amortizer radi vrlo je jednostavan. Pri kretanju ovjesa prema gore, osovina amortizera gura klip prema ulju ili gasu (zavisno od izvedbe). U klipu se nalaze vrlo mali otvori, a kroz njih prolaze ulje ili gas. Pošto se u svakom momentu s jedne ili s druge strane klipa nalazi poprilična količina ulja ili gasa, kašnjenje kretanja klipa biće očito, što će se, zapravo, manifestovati kao ublažavanje naglih pokreta ovjesa. Dakako, zbog vrlo malih dimenzija otvora na klipu dolazi do otpora kretanja fluidu, pa ulje ili gas struje u relativno maloj količini i relativno sporo.
⇑ Ukoliko dođe do oštećenja zaptivnih gumica, amortizer će nepovratno izgubiti ulje. Ovaj proces se ne dešava odjednom, nego može potrajati čak i godinu dana. U svakom slučaju, kad amortizer izgubi najmanju količinu ulja, on gubi svoju punu funkciju.
Najčešći kvarovi s kojima se vozač može susresti kod amortizera jeste dotrajalost zaptivne gumice (poznatije kao semering) koja se nalazi na osovini amortizera. Ona sprečava da ulje ili gas, koji su pod pritiskom, prodru napolje. Gumica strada zbog zamora materijala, odnosno zbog brojnih vertikalnih kretanja osovine amortizera, ali i zbog jakih horizontalnih sila kojima je amortizer u cjelini izložen. Kada dođe do popuštanja zaptivke, tada ulje ili gas počinju prodirati napolje. To se ne dešava momentalno, pa prije nego što amortizer potpuno “presuši”, odnosno prije nego što u potpunosti ne ostane bez ulja ili gasa, automobil može preći i po nekoliko hiljada kilometara. Kod uljnih amortizera vrlo lako se može primijetiti takav problem, jer pri prodiranju ulja, na tijelu amortizera ostaje karakterističan masni trag. Kada se primjeti prodiranje ulja, zamjena amortizera je obavezna. Kod gasnih amortizera taj problem je teže primjetiti, a da bi se ustanovila neispravnost, mora se pristupiti klasičnoj provjeri ispravnosti amortizera. Vozač najčešće posumnja u amortizer pri prelasku preko valovitih izbočina, pri čemu dolazi do većeg vertikalnog ljuljanja karoserije automobila.
⇑ Praktično, najvažniji element amortizera je ventil na klipu osovine amortizera. On određuje takozvanu “tvrdoću” amortizera. Zapravo, tvrdoću amortizera definiše prečnik četiri utvora na disku kroz koje pod pritiskom cirkuliše ulje. Naravno, na tvrdoću utječu i drugi elementi ovog ventila, a njih je petnaestak. Rijetko dolazi do potpunog otkaza rada ovog ventila, ali se i to dešava i to uglavnom kod automobila koji često nailaze na duboke udarne rupe ili na visoke ivičnjake. Danas se ovi kvarovi ne otklanjaju popravkom ventila, nego zamjenom cijelog amortizera.
Ispravnost amortizera može se provjeriti na nekoliko načina, ali je najpouzdaniji onaj uz pomoć uređaja koji je namijenjen isključivo za tehničku provjeru ispravnosti. Ovakav uređaj obično možemo sresti u stanicama za kontrolu tehničke ispravnosti automobila, ali budući da se radi o skupom uređaja čak ni sve stanice tehničkih pregleda ne posjeduju ovakav uređaj. Štaviše, čak ni u Zakonu o bezbjednosti saobraćaja nije predviđena tačka koja će strikno naređivati provjeru amortizera jednom godišnje. Slična situacija je i u Zakonu koji definiše način rada stanica tehničkog pregleda. Uglavnom, savjetujemo da ukoliko ste toliko savjesni da jednom godišnje, ipak, provjeravate tehničku ispravnost automobila, da barem pronađete adekvatno opremljenu stanicu tehničkog pregleda.
Ako sumnjamo u kvar amortizera, osim već spomenute vizuelne provjere, postoje tri načina da utvrdimo kvar. Prvi je da se nagnemo na prednji ili na stražnji kraj automobila, u zavisnosti od toga na koje amortizere sumnjamo, te snažno vertikalno zanjišemo taj dio automobila. Ispravni amortizeri će odmah stabilizovati taj dio automobila i nakon samo jedne oscilacije vratiće ga u prvobitni (uobičajeni) položaj. Neispravni amortizeri dopustiće da se automobil nekoliko puta zanjiše i, praktično oscilacijom prigušene sinusoide nakon tri do pet oscilacija da se vrati u prvobitni položaj. To je loš znak, pa je očito da je radni vijek amortizera pri kraju.
Treći način smo već spomenuli, a to je da na ravnoj cesti, na kojoj nema udarnih rupa, tokom vožnje pustite volan i vidite da li automobil drži pravac. Napominjemo da je ovaj metod rizičan i da iziskuje potpunu ispravnost ostalih elemenata ovjesa i potpunu pribranost vozača.
⇑ Jedan od glavnih dijelova amortizera je vođica osovine klipa. Pošto amortizer u toku eksploatacije trpi sile prouzrokovane horizontalnim pomijeranjima, logično je da će nakon određenog vremena doći do habanja tarne površine s unutrašnje strane. Tada osovina amortizera dobija određenu “slobodu” i dovoljno prostora za horizontalno pomijeranje. U tom slučaju počeće dodirivati druge metalne površine i nastaće oštećenje zaštitnog sloja hroma. Usljed toga čelik će biti izložen agresivnom djelovanju vode, pa će osovina korodirati. Neravnine na površini dalje će prouzrokovati oštećenje zaptivnog gumenog prstena (semeringa), pored kojeg će iz amortizera iscuriti ulje.
Kao što smo već spomenuli, amortizer predstavlja jednu od najvažnijih karika aktivne sigurnosti vozila. Neispravan amortizer prvenstveno slabi dinamičke sposobnosti vozila. Pri kočenju, kočnice ne mogu prenijeti adekvatnu silu kočenja na podlogu, jer zbog dotrajalosti amortizera, ovjes ima više prostora za vertikalno pomjeranje, te usljed dinamičkih sila dolazi do naglog poniranja prednjeg kraja u slučaju kvara prednjih amortizera (prednje kočnice ostvaruju oko 65-80 odsto kočne sile), te naglog izdizanja, čime se pritisak na podlogu koji se prenosi putem guma smanjuje. Naravno, zadržati kontrolu prilikom kočenja s neispravnim amortizerima je daleko teže.
⇑ Ventil koji se nalazi na cilindru (u tijelu amortizera) radi u potpunoj sprezi s ventilom koji se nalazi na klipu. I on otkazuje poslušnost ukoliko se automobilom često nailazi na duboke udarne rupe ili na visoke ivičnjake.
Sljedeća posljedica jeste tromost u reakciji ovjesa. Ako vozač mora naglo reagovati, ili izbjeći prepreku na cesti, koja vrlo lako može biti pješak, ovjes će tromije reagovati, te kada automobil reaguje, dolazi do naglog poniranja strane ovjesa suprotne od strane skretanja, što smanjuje kontakt koji točak na drugoj strani treba ostvariti. To se donekle može kontrolisati, ali ako nakon toga trebamo izvršiti nagli manevar u suprotnu stranu, ovjes će vrlo sporo reagovati, te zavisno od brzine može dovesti do katastrofe. Ako pri tom koristimo kočnice, te od njih tražimo maksimum, onda stvari definitivno ne izgledaju dobro. To još više dolazi do izražaja po zasniježenoj cesti ili na cesti prekrivenoj ledom. Tada vozač od automobila refleksno traži izuzetno nježne i precizne pokrete, koje je nemoguće ostvariti uz kvar amortizera. Prilikom kretanja po takvoj podlozi, ako je došlo do kvara prednjih amoritzera, stvari mogu izgledati vrlo ružno, posebno ako smo zapali u dublji snijeg. Zbog toga što amortizer reguliše vertikalno kretanje točka, on omogućava da točak uvijek prenosi adekvatnu silu na podlogu. Kvarom amortizera, točak se vrlo lako kreće prema gore, te prilikom kretanja, logično pomijera se prema karoseriji automobila i ostvaruje sve manji i manji pritisak. Tada ni najbolje zimske gume ne mogu biti od velike pomoći. Također, već spomenuti manevar izbjegavanja prepreke ili slalom na skliskoj podlozi s neispravnim amortizerima je igranje “ruskog ruleta”. Neispravni amortizeri, osim ovih scenarija, uzrokuju i neudobniju vožnju, a svi ovi scenariji izgledaju dosta lošije ukoliko je automobil opterećen. Međutim, neispravni amortizeri mogu prouzrokovati još dosta problema koji su svojstveni određenom tipu automobila. Kvar amortizera kod automobila od kojih se očekuju vrhunske dinamičke sposobnosti, manifestuje se dosta grublje nego kod običnih porodičnih automobila.
Cijene amortizera kod često korištenih automobila
| Model | Motor | God. | Prednji par | Stražnji par | ||
| Audi 80 | 1.6 D | 1989. | 85,00 KM | 91,20 KM | ||
| Audi A3 | 1.9 TDI | 1998. | 123,20 KM | 84,60 KM | ||
| Audi A4 | 1.9 TDI | 2002. | 160,00 KM | 143,20 KM | ||
| Fiat Brava | 1.4 16v | 1996. | 184, 00 KM | 118,30 KM | ||
| Fiat Stilo | 1.9 JTD | 2002. | 163,60 KM | 184,40 KM | ||
| Fiat Punto | 1.2 | 1997. | 132,60 KM | 85,90 KM | ||
| Ford Fiesta | 1.25 | 2001. | 179,00 KM | 140,40 KM | ||
| Ford Focus | 1.8 TDCI | 2005. | 194,00 KM | 130,00 KM | ||
| Hyundai Accent | 1.3 | 1998. | 249,00 KM | 289,60 KM | ||
| Hyundai i30 | 1.4 | 2008. | 258,00 KM | 190,00 KM | ||
| Hyundai Santa Fe | 2.0 CRDi | 2003. | 426,00 KM | 231,00 KM | ||
| Mercedes 190D | 1990. | 163,50 KM | 148,80 KM | |||
| Mercedes A-klasa | 160 CDI | 1998. | 179,00 KM | 178,00 KM | ||
| Mercedes A-klasa | 170 CDI | 2005. | 224,00 KM | 251,00 KM | ||
| Mercedeses C-klasa | 220 CDI | 1995. | 218,00 KM | 151,30 KM | ||
| Opel Corsa | 1.4 | 1990. | 120,00 KM | 97,00 KM | ||
| Opel Corsa | 1.2 | 1997. | 193,00 KM | 141,00 KM | ||
| Opel Astra H | 1.6 | 2003. | 250,00 KM | 152,00 KM | ||
| Opel Vectra | 2.0 16v | 1998. | 191,00 KM | 110,00 KM | ||
| Peugeot 306 | 1.6 | 1996. | 170,00 KM | 199,00 KM | ||
| Peugeot 307 | 2.0 HDi | 2001. | 176,00 KM | 73,60 KM | ||
| Renault Clio | 1.2 | 1999. | 142,00 KM | 132,60 KM | ||
| Renault Megane | 1.4 | 1998. | 199,00 KM | 189,40 KM | ||
| Renault Laguna | 1.9 dCi | 2002. | 222,00 KM | 147,20 KM | ||
| VW Golf II | 1.3 | 1989. | 89,40 KM | 64,50 KM | ||
| VW Golf II | 1.6 D | 1989. | 89,40 KM | 64,50 KM | ||
| VW Golf III | 1.4 | 1995. | 106,00 KM | 64,50 KM | ||
| VW Golf III | 1.9 SDI | 1995. | 106,00 KM | 64,50 KM | ||
| VW Golf IV | 1.9 SDI | 1998. | 123,20 KM | 84,60 KM | ||
| VW Golf V | 1.9 TDI | 2003. | 200,00 KM | 135,40 KM | ||
| VW Passat | 1.9 TDI | 1999. | 147,20 KM | 154,50 KM | ||
| VW Passat | 1.9 TDI | 2005. | 200,00 KM | 130,00 KM | ||
| Škoda Felicia | 1.3 | 1997. | 147,00 KM | 120,00 KM | ||
| Škoda Fabia | 1.4 MPI | 2002. | 162,00 KM | 110,00 KM | ||
| Škoda Octavia | 1.9 TDI | 1997. | 123,20 KM | 84,60 KM | ||
| Škoda Octavia | 1.9 TDI | 2005. | 200,00 KM | 135,40 KM | ||
| Zastava Yugo 55 | 1.1 | 1998. | 155,00 KM | 138,40 KM |
Navedene cijene dobivene su iz Autoservisa Billy Sarajevo.
I na kraju, amortizeri se uvijek mijenjaju u paru, a blagovremena zamjena amortizera može vam sačuvati život!
![Chery u BiH nakon prve pune kalendarske godine [Galerija]](https://proauto.ba/wp-content/uploads/2025/02/bh-aktuelnosti-vijesti-chery-u-bih-nakon-prve-pune-kalendarske-godine-2025-proauto-06-120x85.jpg)
Zdravo
Imam wartburg 1.3 benzinac proizvedjen 1991 god. zadnje amortizere sam nasao ali prednje ne mogu da nadjem. Pa me interesuje dali ima zamenu koj bi odgovarali na mome wartburgu i od kojem tipu auta.
Pozdrav Angele