Osvježeno 6 Decembra, 2024 1:10 PM
Najnovije
- Kupovina autodijelova na internetu: dobra navika koja štedi novac
- Revidiran pick-up Peugeot Landtrek [Galerija]
- Jaguar Type 00 kao Coupé Utility Truck
- Honda Freed – Japanski automobil godine
- Hyundai rasporedio tegljače Xcient za logističke zadatke u tvornici HMGMA
- Mercedes-Benz G 580 kao “Papamobil” – Papa se vozi na struju [Galerija]
Vozili smo Toyotu Mirai FCEV
TRI FILOZOFIJE ŽIVOTA
| Pratite nas i podijelite vijest: |
| [DISPLAY_ULTIMATE_SOCIAL_ICONS] |
Toyotu Mirai rijetko ćete vidjeti na cesti. Sasvim sigurno nikad, ako se ne vozite recimo cestama Njemačke, Belgije, Velike Britanije, Francuske ili po Kaliforniji. Rijetko ćete ga vidjeti mada statistika kaže da ih na cijelom svijetu već ima oko 26.000.
Mirai je jedinstven, mada ne i jedini (malo)serijski automobil kojeg pokreću vodik i blok gorivih ćelija, a to je ono po čemu je drugačiji od 99,9 odsto automobila na cijelom svijetu.
U avanturu zvanu hidrogen i gorive ćelije odvažili su se davno, pa je serijski Mirai samo rezultat nekoliko prethodnih Toyotinih električnih automobila koji energiju dobivaju iz vodika. Oni su bili dovoljan poligon da Toyota već 2013. godine kompletno znanje pretoči u koncept FCV-R (Fuel Cell Vehicle) koji će dvije godine kasnije s minimalnim tehničkim izmjenama krenuti u prodaju. Prvobitni plan je bio samo 700, ali su čak i na osnovu ovoga, što je ispod svakog minimuma, odlučili da naprave liniju za serijsku proizvodnu. Sagu prve generacije, 2019. godine, završili su s više od 10.000 proizvedenih primjeraka. Nakon toga nikakve sumnje nije bilo da u “život” mora krenuti i druga, tehnički puno bolja generacija.
Današnji Mirai na tržištu nastupa u redizajniranoj verziji druge generacije. I dalje je to električni automobil kojeg pokreće vodik i smatra se trenutno tehnički najboljim vodoničnim automobilom na svijetu. Vozili smo ga! Došao je i u BiH.
Dakle, imali smo nesvakidašnju priliku voziti aktuelnu Toyotu Mirai koja je, zanimljivo, vodikom napunjena u BiH. Dakle, može!
Onome kome nije do tehnike, Mirai je veliki, luksuzni, putnički automobil s četvero vrata koji ničim ne sugeriše da je u pitanju nešto drugo izuzev bilo kakav sličan benzinac ili dizelaš. Ima prednja svjetla, prednji poklopac, četiri točka, volan, sjedišta, prtljažnik, klimu… Onome kome nije do tehnike, ubaciće “ručicu mjenjača” u poziciju D i voziti ga poput svakog drugog automobila s automatskim mjenjačem, s jedinom razlikom što je Mirai u vožnji potpuno bešuman. Bešuman je zbog toga što ga pokreće električni motor koji je prema svojoj tehničkoj prirodi krajnje tih, nema tradicionalnu mjenjačku kutiju i ubrzava linearno do svog maksimuma.
Toyota Mirai od 2019. godine nalikuje Lexusu LS-u, krajnje luksuznom automobilu koji je kroz poseban brend nosio imidž automobila visokog poslovnog i diplomatskog kora. No, od Lexusa nije ponio puno više od ovjesa i nekih detalja u unutrašnjosti, a štaviše, od njega je i kraći. Mirai je zapravo nastao na posebnoj modularnoj platformi GA-L, koja je u potpunosti podređena energetskom pogonu na vodik. Oblik njegove karoserija ne uklapa se u historijski definisane postavke, ali bimo ga mogli nazvati kupeom s četvero vrata. Nije ni tradicionalni oblik Gran Turisma, budući da mu se prtljažnik otvara poput onih kod klasičnih sedana.
Unutra ste doslovno umotani u interijer od kože i vrhunskih materijala s prilično dominantnom, uspravnom i izdignutom konzolom. Zanimljivo je da je digitalna tabla s instrumentima relativno mala, i da je centralni displej dvostruko veće površine. Prednja sjedišta pružaju apsolutni komfor, dok je straga malo drugačije. Straga bi moglo biti udobno za dva, ali će treći morati podnijeti žrtvu masivnog centralnog tunela kod nogu. Iako je Mirai dug gotovo pet metara, u prtljažniku je malo skromnije – samo 321 litar. Nije moglo više, jer se li-ion baterija nalazi u prostoru iza naslona stražnjih sjedišta.
Miraija je čisto zadovoljstvo voziti. “Na upravljaču” je poput svake druge velike i teške luksuzne limuzine. Pri svakom okretanju upravljača osjetite masu i svojevrsno kašnjenje reakcije, ali je u zavojima dovoljno uvjerljiv, upravo zbog točkova prečnika 20 inča, zbog nižeg težišta u odnosu na konvencionalne automobile i zbog velikog međuosovinskog rastojanja (292 cm), koje baš neće dopustiti prenagle reakcije u bilo kojem zavoju. Zadovoljstvo i udobnost su na pragu više i zbog odsustva bilo kakve buke proizvedene pogonskim sistemom. Mirai ima jedan električni motor koji pokreće stražnje točkove. U stanju je dati 182 KS, što je dovoljno za ubrzanje do 100 km/h za 9,2 sekunde, ali i za munjevita i vrlo linearna međuubrzanja, budući da je upravo to karakteristika električnog motora koji praktično od prvog obrtaja nudi 300 Nm.
Njegova arhitektura je vrlo zanimljiva, a pogotovo nakon redizajna druge generacije. Skinemo li mu metalni oklop, ukazaće se tri cilindrična rezervoara za vodik – jedan je smješten uzduž podnice, drugi ispred stražnje osovine, a treći, najmanji, iza stražnje osovine. Stignete li do stanice za pretakanje vodika, u rezervoare ćete moći smjestiti 146 litara, ali će kompresori molekule vodika morati sabiti pod ogromnim pritiskom (700 bara), da bi u rezervoare moglo stati 5,65 kilograma. Kao ilustracija neka posluži samo podatak da je pritisak u automobilskim gumama obično između 1,8 i 2,8 bara (u zavisnosti od vrste automobila).
No, najvažnija stvar u Miraiju je takozvana goriva ćelija ili direktni pretvarač (molekularne) hemijske energije u električnu. Zvuči komplikovano, ali je u suštini relativno jednostavno, čak dosta jednostavnije od konvencionalnog automobilskog motora. Goriva ćelija je u stanju, preko svojih elektroda, generisati električnu struju direktno kao produkt spajanja vodika i kisika. Snaga gorive ćelije definiše se aktivnom površinom elektroda, koje se mogu spajati u grupe. Tako je Miraijeva goriva ćelija u stanju generisati 128 kW, ali ne baš istog trenutka prilikom dovođenja dva gasa na polimerne ploče. I to je jedan od razloga zbog kojeg Mirai ima električnu bateriju kapaciteta 1,24 kWh. Cijeli pogonski sistem se, uslovno rečeno, ponaša poput hibridnog pogona.
Transformacija energije s korakom manje
Gorive ćelije su uređaji koji neposredno pretvaraju hemijsku energiju elementa u električnu energiju, a sastoje se od dviju elektroda (anoda i katoda) uronjenih u isti elektrolit. Slično baterijama, one stvaraju istosmjernu struju iz hemijske reakcije. Gorivo je hemijski element vodik koji se dovodi na anodu gdje oksidira, a rezultat je oslobađanje elektrona koji putem vanjskog kruga dolaze na katodu. Gorenje je u suštini ili burna ili tiha oksidacija. Produkt burne reakcije je plamen i veliki gubitak toplote, dok je produkt tihe oksidacije puno manja toplota, ali u ovom slučaju i električna struja. Otud naziv „goriva ćelija“.
Elektroni na katodi reduciraju kisik, koji je oksidacijsko sredstvo u hemijskoj reakciji. Hemijska reakcija oksidacije je da atom vodika postaje ioniziran i nosi pozitivan električni naboj i kao takav može proći kroz elektrolit do katode. Negativno nabijeni elektroni prenose struju preko provodnika do potrošača. Kisik ulazi u gorivu ćeliju na katodi i tamo se spaja s elektronima koji se vraćaju iz strujnog kruga i vodikovim ionima koji su išli kroz elektrolit do katode, pri čemu kao periferna pojava nastaje čista voda. Gorive ćelije nužno ne moraju raditi na čisti vodik, nego na još dosta gasova koji u sebi sadrže ili OH ili CH grupu (naprimjer metan CH4).
Elektromotor se u kontinuitetu napaja električnom strujom koju generiše goriva ćelija, ali ako vam zatreba energičnije ubrzanje, tu je baterija koja će osigurati još malo snage, taman za onoliko vremena za koliko je u stanju goriva ćelija osigurati svoj maksimum. S druge strane, vožnja nizbrdo, vožnja u praznom hodu ili kočenje, u stanju je dodatno puniti bateriju i tako iskoristiti “nakupljenu” kinetičku energiju mase automobila. Ako ste, recimo na parkiralištu, i vozite sporije, Mirai se kreće samo uz pomoć struje iz baterije, čime je prekinut proces trošenja vodika u gorivoj ćeliji. Sve je tehnički zanimljivo, pa čak i zabavno.
Prema deklaraciji, Mirai s punim spremnicima vodika može preći oko 650 kilometara. To je potrošnja od oko 0,9 kilograma vodika na 100 kilometara. Sudeći prema trenutnim cijena vodika za komercijalnu upotrebu, za puni kapacitet je potrebno oko 100 eura. Dakle, gotovo identično kao i rezervoar dizela ili benzina. Zanimljivo je i to što ovaj tehnički vrlo složen automobil na njemačkom tržištu košta između 55.000 i 60.000 eura.
Mirai je posebna filozofija. Mirai nije automobil kojeg će u današnjem vremenu kupiti pojedinac koji svaki dan treba automobil da se odveze na posao, da obavi kupovinu, da iskoristi vikend za odlazak van grada ili da ode na godišnji odmor. Konačno, većina vozača bi vozila što prihvatljiviji automobil za kojeg ne mora razmišljati gdje će ga napuniti gorivom.
Mirai je filozofija za tehniciste koji su u svakom prevezenom metru svjesni posebne tehnike i načina transformacije atomske energije u mehanički rad i koji će žrtvovati dio komfora zbog pasije. Takvim je svejedno, oni samo razmišljaju o procesima koji dovode do kretanja, a Miraji je baš takav slučaj.
| Pratite nas i podijelite vijest: |
| [DISPLAY_ULTIMATE_SOCIAL_ICONS] |
Mirai je filozofija za one koji bezrezervno vjeruju i u najmanji potez kojim će unaprijediti životnu sredinu. Mirai je konačno filozofija koja demonstrira globalnu moć Toyote koja na Miraiju ne zarađuje nego možda i gubi, ali dobija na drugim stranama.
Da li bih ga imao? Oo da, sigurno! Mirai je dokaz da je sve moguće. (a.g.)
Najbolja infrastruktura u Evropi
S krajem 2023. godine u Evropi je bilo 265 punionica vodika, ali nisu sve namijenjene punjenju automobila i kamiona. Od toga naviše u Njemačkoj – 105, u Francuskoj 51, u Holandiji 22 i tako redom. Japan je zemlja sa 161 punionicom, a zanimljivo je da ih je u SAD samo šezdesetak i mahom su locirane u Kaliforniji. No, trend je pozitivan, pa Amerikanci planiraju da u ovoj godinu udvostruče broj punionica i to širom SAD, ali se polako grade širom svijeta.
| Pratite nas i podijelite vijest: |
| [DISPLAY_ULTIMATE_SOCIAL_ICONS] |
Nama najbliža komercijalna namjenska punionica vodika za automobile i za autobuse, mogla bi s radom početi ove godine u Sloveniji. Danas je na svijetu 40 država u kojima je moguće puniti automobil na vodik, a u cijelom svijetu je 921 stanica za punjenje vodikom u različite svrhe, pa i jedna u BiH.
- E-mobilnost, Električno vozilo, Elektrifikacija, Elektromobilnost, facelift, FCEV, FCV-R, Fuel Cell, Fuel Cell Vehicle, GA-L, Gorive ćelije, Hidrogen, Hydrogen, Lexus, Lexus LS, Mirai, Mirai FCEV, redizajn, Test, Test Toyota, Toyota FCEV, Toyota Mirai, Toyota Mirai FCEV, Toyota Test, Vodik, Vodonik, Vozili smo
![Revidiran pick-up Peugeot Landtrek [Galerija]](https://proauto.ba/wp-content/uploads/2024/12/novosti-novi-automobili-peugeot-landtrek-redizajn-novi-motor-2024-proauto-01-120x85.jpg)
